Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaže:
„Zikrovi i dove spadaju u jedan od najboljih ibadeta. Ibadeti se zasnivaju na slijeđenu Kur’ana i sunneta i nema niko pravo da uvede nešto u njega što nije propisano i učini to svakodnevnim adetom kojeg se ljudi trebaju pridržavati. To predstavlja uvođenje novotarija u vjeru, a što Allah nije dozvolio.
U to ne spada da čovjek ponekad uputi neku dovu, ali ne praveći od nje tradiciju
Rezultati pretrage za: ibadet
Prenosi se da je Ahmed ibn Harb, rahimehullah, rekao: "Obožavao sam Allaha pedeset godina, pa nisam dostigao istinsku slast ibadeta dok nisam ostavio tri stvari: traženje zadovoljstva ljudi-pa sam bio u stanju uvijek govoriti istinu, dok nisam ostavio druženje sa velikim griješnicima-pa sam bio u društvu dobročinitelja, i dok nisam ostavio (traženje) zadovoljstva dunjaluka-pa sam dobio užitak u (traženju) ahireta." (Sijer 906/2)
Sedžda zahvalnosti: Zapostavljeni ibadet koji otklanja iskušenja i donosi blagodati
Sedžda zahvalnosti je čin koji je u skladu sa Poslanikovim, s.a.v.s., ponašanjem prilikom ostvarenja neke blagodati ili otklanjanja nekog problema i iskušenja.
Vjernika u svakom trenutku okružuje nebrojano Allahovih blagodati i sedžda zahvalnosti je propisana u trenucima dobijanja neke blagodati ili otklanjanja iskušenja i problema.
Ebu Bekre prenosi da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi mu došla kakva radosna vijest
Od Selmana r.a. prenosi se sljedeći hadis:"Održao nam je Poslanik, a.s., hutbu na kraju mjeseca ša’bana i tom prilikom rekao: "Ljudi, dolazi vam veličanstveni mjesec, mjesec pun bereketa, u kojem ima jedna noć vrednija od hiljadu drugih mjeseci." Allah dž.š. odredio je u tome mjesecu post kao strogu obavezu, a teraviju – namaz koji se obavlja u tim noćima kao dobrovoljni vid ibadeta. Ko se Allahu dž.š. približi kakvim
1. Ibadetom stvorenja spoznaju cilj stvaranja.
2. Ibadet je način postizanja Allahova zadovoljstva.
3. Ibadetom rob stiče energiju za pokornost Allahu.
4. Ibadet je obaveza Insana sve do nastupa smrti.
5. Najviši stepen stvorenja je robovanje Allahu.
6. Ibadet odstranjuje šejtana od insana.
7. Ibadetom se stiče snaga za preovladavanje iskušenja ,nevolja i patnji.
8. U ibadetu nastaje ljubav prema dobru i prezir prema ružnom.
9. Ibadet tijelu daje snagu
Želiš li da tvoje dobro djelo bude primljeno kod Allaha ?!
Svi mi žudimo da naša dobra djela budu primljena / makbul kod Uzvišenog Allaha, pa da za njih budemo i nagrađeni.
‘Samo’ su dva uvjeta na koja moramo paziti kako bi naše dobro djelo bilo primljeno kod Gospodara.
1- Iskrenost
Da priliko činjenja dobrog djela naša namjera u srcu bude čista, da tim djelom samo želimo Allahovo zadovoljstvo. Daleko
Veoma loš običaj kod omladine, većinom onih koji se pozivaju na slijeđenje Kur’ana i Sunneta, je okupljanje prije i poslije namaza ispred džamija. To je najčešće običaj poslije jacije namaza.
U tome imamo više propusta:
- gubljenje vremena uprazno,
- ezijet (uznemiravanje) onih koji ulaze i izlaze iz džamije,
- uznemiravanje onih koji ibadete u džamiji,
- uzurpiranje puta,
- narušavanje privatnosti, pogotovo onih koji dolaze sa porodicama,
- ezijet sestara koje dolaze u džamiju,
- uzimanje
Fudajl b. Gazvan kaže:
“Jednom prilikom Mesruk b. Edžde’a prolazio je pored ljudi koji igraju tavlu, pa mu stidljivo rekoše: ‘O Ebu Aiše, mi igramo tavlu samo kada imamo slobodnog vremena!’ On im odgovori: ‘Pa, nije to ono što je naređeno onima koji imaju slobodnog vremena!’”
(Ibn Ebi Dunja, Zemmul-melāhi, str. 76)
Mesruk, rhm, aludira na riječi Uzvišenog Allaha: “… kada se oslobodiš (od obaveza), ibadetu se predaj”
Pitanje: Zašto su meleki učinili sedždu Ademu, alejhis-selam?
Odgovor: Svevišnji Stvoritelj obavijestio nas je o sedždi koju su meleki učinili Ademu. Uzvišeni Allah kaže: “A kada rekosmo melekima: ‘Poklonite se Ademu!’ – o¬ni se pokloniše, ali Iblis ne htjede, o¬n se uzoholi i posta nevjernik.” Dakle, Plemeniti Stvoritelj naredio je melekima da učine sedždu Ademu. Ovom sedždom meleki su izrazili svoju pokornost Allahu, s jedne strane, i ukazali poštovanje Ademu,
Pitanje: Kakva je razlika između malih i velikih grijeha?
Odgovor: Islamski učenjaci prave razliku između malih i velikih grijeha, iako je u osnovi zabranjeno činiti grijehe u svim vidovima i oblicima. Svako djelo koje je Zakonodavac zabranio, ali počiniocu nije zaprijetio ovosvjetskom ili onosvjetskom kaznom, smatra se malim grijehom, dok se velikim grijehom smatra svako zabranjeno djelo čijem je počiniocu zaprijećeno ili ovosvjetskom ili onosvjetskom kaznom ili objema ili Allahovom