Hadīdža je kći Ḫuvejlida i Fāṭime, rođena 555. Ili 556. godine u Mekki, 68 godina prije hidžre. Pripadala je mekkanskom rodu Esed od plemena Kurejš(a). Sugrađani su je nazivali Tādžira (trgovkinja) i Ṭāhira (čista). Historija je pamti kao inteligentnu, odlučnu i dostojanstvenu ženu. Njen otac Ḫuvejlid, koji je umro 585. godine, bio je uspješan trgovac, i njegovo umijeće poslovanja prenio je na svoju kćerku Hadīdžu, koja
Hazreti ʿAli(ja), r.a., je sin Ebū Ṭāliba, jednog od amidža Muhammeda, s.a.v.s., i Fāṭime, kćerke Eseda. Rođen je u Mekki 13. redžeba desetak godina prije poslanstva Muhammeda, s.a.v.s. Islam je prigrlio među prvima, odmah nakon Hatidže, supruge Muhammeda, a.s. Islam je, dakle, primio još kao dijete. Budući da je bio tako mlad, nikada nije obožavao kipove. Hazreti ʿAli(ja), r.a., je i zet Muhammeda, s.a.v.s.,
On je Osmān, sin ‘Affāna i Erve bint Kurejz. Kurejšija i Umejević (iz roda Benū Umejje) Njegovi nadimci su Ebu Abdullah i Ebu ‘Amr. Neki ističu da je Osmān ibn ‘Affān, r.a., rođen pete ili šeste godine po “Godini slona”, tj. 576. godine u Taifu, dakle oko 46 godina prije Hidžre. Drugi, pak, govore da je njegovo rođenje bilo nešto kasnije, moguće 583. godine.
On je Omer, sin El-Hattaba i Hantame, otac Hafsin, Kurejšija, iz plemena Adijj ibn Ka’b, jednog od ogranaka plemena Kurejš. Njegova majka je bila sestra Ebu Džehla b. Hišama. Ebu Džehl je, dakle, bio Omerov dajdža. Mada postoje različiti pogledi na godinu rođenja hazreti Omera, neki historičari ističu da je rođen u Mekki 13 godina poslije Godine slona, tj. 584. godine. Pleme ili klan Adijj ibn
Abdullah b. Osman b. Amir b. Amr b. Ka‘b b. Sa‘d b. Tejm b. Murra b. Ka‘b b. Luej b. Galib el-Kureši et-Tejmi. Sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, spaja se kod šestog djeda Murre b. Ka’ba.
Nadimak mu je Ebu Bekr, a u arapskom jeziku “bekr” ima značenje devinog mladunčeta, ali, isto tako, Arapi ovu riječ koriste kada žele ukazati na vođu jako velikog plemena